Teorija odlučivanja
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 22 | Nivo: Fakultet sportskih nauka

1.UVOD
Kada se govori o odlučivanju uopšteno možemo konstatovati da se čovjek od rođenja pa do smrti suočen sa donošenjem odluka kako pojedinačni tako i grupnih, zbog čega možem reći da je praksa u ovom slučaju mnogo ranije nastala od Teorije odlučivanja odnosno da teorija prati praksu.
U današnjem poslovnom svijet grupno odlučivanje definišemo kao poslovno odlučivanje u kojem učestvuje veći broj menadžera i /ili drugih lica i uposlenih. Kako je predmet ovog rada grupno odluivanje, radu su obrađene metode i tehnike grupnog odlučivnja sa prednostima i nedostacima u odnosu na individualna odlučivanja, jer cilj ovoga rada je prije svega da se navedene metode i tehnike grupnog odlučivanja shvate i primjenjuju u procesu donošenja grupnih odluka bez upadanja u zamke koje prate sam proces grupnog odlučivanja obzirom na današnje poslovno okruženje i situacije u preduzećima kako u našoj zemlji tako i u zemljama okruženja, kada pogrešna poslovna odluka može značiti kraj preduzeća.
Prilikom izrade ovog rada korištene je deskriptivna metod, i dostupna stručna literatura.
2. GRUPNO ODLUČIVANJE
Koncept individualnog odlučivanja posmatran je do sada u navedenim teoretskim okvirima i suočava se sa realnim problemima, gdje ne mogu dati zadovoljajavajuća rješenja, tako da je potrebno dalje upoznati i objasniti praktičan značaj normativne teorije grupnog odlučivanja.
Grupa kao formalna cjelina koju čine ranopravni i savršeno racionalni pojedinci sa uparenim inividalnim preferencijma, samostalno ocjenuje izbore i donosi zajedničku odluku. Interni konflikt u formalnoj grupi najčešće se rješavaju otvorenim dijalogom, gdje će se individualne preferencije i lični interesi značajno održavati na etičke norme u skladu sa kojima će se jednoglasno birati izbori od interesa za grupu.
Ukoliko je dijalog nemoguć tj. preraste u konflikt zbog dijametralnih stavova, tada se usvaja sistem glasanja kao demokratska procedura odlučivanja. Procedure glasanja koje se u praksi najvše koriste baziraju se na pretpostavkama i univerzalnosti normativne teorije grupnog odlučivanja koju su razvili dvojica nobelovaca: Kenet Eron i Amatrija Sen.
TEORIJA DRUŠTVENOG IZBORA
Kennet Arrow
1951. godine Teorem nemogućnosti,
Knjiga „Social Choice and Indiviual Vlues“,
1972. godine dobitnik Nobelove nagrade za doprinos teoriji opće ravoteže i teoriji blagostanja zajedno sa Johnom Hicksom,
Teorija društvenog izbora kaže da svaki pojedinac ima pravo poredati svoje preferencije kako želi.

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]